Moment inercije preseka predstavlja meru otpora
preseka savijanju i uvijanju.
Što je moment inercije veći,
element je krući, manje se deformiše pri
opterećenju.
Za linijske preseke se koriste dva momenta inercije:
Moment inercije oko x-ose: Ix
Moment inercije oko y-ose: Iy
Postoji i polarni moment inercije preseka:
Ip=Ix+Iy
Polarni moment se koristi kod uvijanja kružnih preseka.
Moment inercije „meri“ kako je površina raspoređena u odnosu
na osu.
Što su delovi preseka udaljeniji od
ose, to više doprinose momentu inercije.
Primera radi:
Uska i visoka pločica ima veliki Ix (jer je visina daleko od ose x).
Široka i niska pločica ima veliki Iy.
Presek dimenzija:
širina: b
visina: h
Momenti inercije oko osa koje prolaze kroz centar preseka:
Napomena:
Kada računamo moment inercije oko
ose x, kubira se visina; kada
računamo oko y, kubira se širina.
Moment inercije oko osa:
Polarni moment:
IP = Ix + Iy = 2Ix
Koristi se kod zadataka uvijanja osovina.
Aksijalni momenti inercije:
Polarni moment:
Oko osnove:
Oko težišne ose (paralelne osnovi):
Oko y-ose (prolazi kroz vrh):
Ako je poznat moment inercije oko ose koja prolazi kroz centar
preseka (težište),
onda je moment
oko bilo koje paralelne ose:
I=I0 + A * a2
gde je:
I0 – moment inercije oko centralne ose
A – površina preseka
a – rastojanje između osa
Za složene preseke važi jednostavno pravilo:
Presek se razbije na osnovne oblike.
Za svaki se uzme:
površina Ai
moment oko sopstvene centralne ose I0i
udaljenost njegovog centra od ukupne ose ai
Primeni se Stajnerova teorema za svaki deo:
Ii = I0i + Ai * ai2
Ukupni moment inercije:
I=∑Ii